62
« : Listopad 19, 2011, 13:03:06 poslijepodne »
Prateći forum i pitanja mislim da još uvijek postoji nedoumica kod mnogih što je invalidnost i kako se utvrđuje,ali kao utjeha, niti mnogi liječnici nisu na čisto sa ovom temom pa ću pokušati neke stvari pojasniti.
Često se pojmovi iz ovog naslova miješaju,a u biti su prilično različiti.
Evo pojašnjenja:
Procjena nesposobnosti za rad i tjelesno oštećenje
Nepoznavanje razlike stupnja umanjene radne sposobnosti i postotka tjelesnog oštećenja stvara pogrešnu sliku u javnosti pa i privide nepravdi
Svakodnevno se površno upotrebljava pojam »invalidnost«, pa se tako neopravdano proširuje i na sve slučajeve tjelesnih oštećenja. Međutim to su dva stanja i dva različita stručna termina, koji se mogu podudarati ali mogu biti potpuno nezavisni. Invalidnost ne mora uvijek značiti i postojanje tjelesnog oštećenja a isto tako ni svako tjelesno oštećenje ne mora značiti invalidnost u smislu nesposobnosti za rad. Opći pojam »invalidnost« ne mora uvijek značiti i nesposobnost odnosno gubitak ili smanjenje sposobnosti za rad. Termin »invalidnost« ima latinsko porijeklo i u prijevodu bi trebao značiti »nevrijedan« odnosno »nesposoban«. Međutim, svaka invalidnost kao nesposobnost, osim što izravno pogađa osobu, pogađa i njezinu okolinu, a u prvom redu članove njezine obitelji. Zato invalidnost bilo koje vrste nije samo problem invalidnog pojedinca, nego i širi društveni problem koji prelazi i okvire socijalnog osiguranja, a zadire i u gospodarska pa i u politička područja. Zbog toga je vrlo bitno razlikovati zakonske definicije invalidnosti od zakonske definicije tjelesnog oštećenja, kao preduvjeta za priznanje pojedinih ali i različitih prava.Zakon o mirovinskom osiguranju definira dvije vrste invalidnosti, jednu kao »profesionalna nesposobnost za rad«, a drugu kao »opća nesposobnost za rad«. Profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se i postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u usporedbi s tjelesno i psihički zdravom osobom iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Zato se u poslove prema kojima se ocjenjuje nesposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju svi poslovi koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Prema tome, ako kod osiguranika nastane samo »profesionalna nesposobnost za rad«, tada se utvrđuje zapravo i njegova preostala radna sposobnost i ako se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i radnu sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu, upućuje se na profesionalnu rehabilitaciju.
Određivanje i razlikovanje invalidnosti
Opća nesposobnost za rad
Kod tih različitih određenja invalidnosti mora se upozoriti da se i kod jedne i kod druge invalidnosti, naglašava da je promjena u zdravlju »trajna« i »da se ne može otkloniti liječenjem«. To znači da se privremena makar vremenski i duža nesposobnost ne smatra invalidnošću niti može biti temelj za priznanje prava po osnovi invalidnosti, već takva privremena nesposobnost ostaje samo kao temelj za privremeno priznavanje prava iz zdravstvenog osiguranja.
Invalidnost kao nesposobnost za rad i invalid rada
Što su ozljede na radu i profesionalne bolesti?
Ozljedom na radu
1. Ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fizioloških stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika. Kod toga je bitno utvrditi uzročnu vezu ozljede i posla.
2. Isto tako ozljedom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile, a za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.
3. Ozljedom na radu smatra se i ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao po osnovi kojega je osiguran. U tim slučajevima može se kao sporno pojavljivati utvrđivanje što je to »redovitost puta«.
4. Ozljedom na radu smatra se i ozljeda koju osiguranik pretrpi u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju.
5. Ozljedom na radu smatra se i ozljeda koju pretrpi neka osoba, koja još nije osiguranik u smislu Zakona, ako takva ozljeda nastane u vezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti, kada je prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.
Profesionalne bolesti
su određene bolesti koje mogu biti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika. smatraju se sljedeće ozljede: Razne ozljede i povrede, te bolesti kao i ozljede na radu i profesionalne bolesti, mogu biti uzrok kako invalidnosti, tako i tjelesnim oštećenjima. Međutim, i u tim slučajevima treba paziti na razlike, odnosno znati kada i kako takva stanja mogu utjecati na određena prava, ali ne uvijek i na mirovinska prava niti na povećani mirovinski staž.Invalidnost kao nesposobnost za rad može nastati kao posljedica bolesti, ozljede izvan posla, ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno kao posljedica više ili svih tih uzroka. Isto tako pojedino tjelesno oštećenje također može ali i ne mora imati kao posljedicu nesposobnost za rad. Zato netko može imati visok stupanj tjelesnog oštećenja pa čak i primati za to oštećenje novčanu naknadu a da uopće nije invalid rada u smislu nesposobnosti za rad. Vezano uz pojam tjelesnih oštećenja treba upozoriti da se više ne mogu utvrđivati a niti priznavati novčane naknade za nove slučajeve tjelesnih oštećenja, ako je uzrok oštećenja bolest ili povreda. Novčane naknade za tjelesno oštećenje priznaju se samo u slučaju ako je tjelesno oštećenje nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. jači je stupanj nesposobnosti, a ona se utvrđuje i postoji kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane potpuni i trajni gubitak za rad.
Prikaži postove
/to što se on ne bi dao druga je priča/, ali kako onim tulipanima na liječničkom povjerenstvu to objasniti kad oni znaju više od bilo kojeg neurokirurga: pa kažu: ah, ko da je to neka operacija, to se malo pobrusi i odmah možeš ić delat.Sam tak!
/mora se priznat/,ali ne zna on da ja već imam radnog staža skoro koliko on godinica...Nekad davno,još 1981.kad sam polagala anatomiju /s čistom peticom btw/ kod vrsnog neurokirurga, pokojnog doc.Petrušića na Šalati rekao mi je: Znate kolegice,apetiti rastu.Eh takvi smo mi ljudi, sit gladnom ne vjeruje.I njega je relativno mladog uzela bolest o kojoj je vjerojatno znao najviše od svih u ex Jugi, ali eto, nije bilo pomoći. Nikad ne znamo što nas čeka iza kakvog ćoška.Svi mi imamo grdne planove za budućnost,onda dođe bolest i pa-pa.Pa umjesto da putujemo kad dođemo u mirovinu ko Amerikanci oko svijeta, a mi kružna putovanja oko kontejnera....
koji su se uvalili u suho toplo i klimatizirano,što oni znaju što je terenski posao kad je vani minus 20,led po cesti, a ti po suhom zapinješ za svaki kamen i svake minute čekaš da se rastopiš ko tava.Može li se tako raditi do 67 godina?Čisto sumnjam.Oni črčkat po papirima mogu do 67.I tako od 8 sati rade 6, od toga dva piju kavu ,a sat vremena su na gablecu.Ako negdje ima takvo slobodno radno mjesto, odmah zamrzavam mirovinu i idem raditi za pol njihove plaće.