Autor Tema: Moj put od alternative do dvije operacije  (Posjeta: 118888 )

0 Članova i 304 Gostiju pregledava ovu temu.

deziderio

  • Forumas
  • ***
  • Postova: 173
  • Svi smo mi mali pa nam se smije i plače...
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #18 : Rujan 14, 2008, 19:24:33 poslijepodne »
Samo registrirani članovi mogu vidjeti linkove. Registriraj se ili Prijavi se
Hvala doktoru neurokirurgu što nam se je pridružio ovom našem forumu i unaprijed zahvaljujem što je izrazio želju da mu se može postaviti pitanje što nas interesira.Svakako da smo mi laici i svaki sa svog aspekta komentira i djeli savjete iako nismo kompententni za tako nešto.U dobroj namjeri!

Stoga Vas molim  ako možete da mi komentirate moj nalaz MR na meni razumljiv i što jednostavniji jezik.
Samo registrirani članovi mogu vidjeti linkove. Registriraj se ili Prijavi se
« Zadnja izmjena: Rujan 25, 2008, 11:27:37 prijepodne deziderio »

kokolino

  • Guru
  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 823
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #19 : Rujan 14, 2008, 20:14:17 poslijepodne »
Dobro nam došli. Lijepo je imati vas u društvu. Sad kada ste se vi direktno predstavili ja ću obavijestiti sve svoje "kolege" s Foruma da sam fizijatar. Možda ću zato imati malo drugačiji pitanja i pristup ali trudit ću se biti što "običnija"
Recite mi zbog čega se neurokirurzi u RH ne drže jedinstvenog algoritma indikacija za operaciju? Jedni kažu hitna operacija kod oštećenja živaca u nozi a drugi kažu sad više i nema smisla operirati. Ne boli vas, a živac vam je ionako trajno oštećen? Ili bolesnicima koji trpe 3 mj užasne bolove i pored fizikalne terapije i pored opijata u flasterima,a žive 300 km udaljeni od bolnice, na prijemu kažu dođite kad vam padne stopalo ili dobijete smetnje stolice i mokrenja, a do tada uzimajte nešto za bolove?! Zašto takve razlike u pristupu? I meni je ponekad vrlo nelagodno da ne kaž
em teško objasniti bolesniku kojeg uputim neurokirurgu u više stotina km udaljenu bolnicu, objasniti zašto ga je vratio. Kad trpite bolove i pored maksimalne doze opijata nije vam lako doći ni do vlastitog WC a kamoli do udaljene bolnice pa da vas tako vrate. By the way, smatra se da skoro 85% lumboišialgija spontano regredira za 6-9 tjedana.
Odgovor Jasni, oporavak je uvijek moguć samo je pitanje u kolikom stupnju. Isti ćeš najbolje pratiti kontrolnim EMNG ili ako je sreće vlastitim očima. Dugotrajnost fizikalne terapije, Neurobion F tbl i jasno puno vjere i strpljenja.
« Zadnja izmjena: Rujan 14, 2008, 20:39:48 poslijepodne kokolino »

Jasna

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 654
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #20 : Rujan 14, 2008, 20:55:49 poslijepodne »
Draga kokolina, puno hvala na odgovoru. Pretpostavljam sam da si fizijatar, ali nisam bila sigurna  :). Već sam jednom rekla, ali ponovit ću - jako mi je drago što si nam se pridružila.
Što se, pak, tiče mog živca, na ambulantnim terapijama bila sam oko 160 puta (16 x po 10 dana). Ne mogu reći da mi to nije pomoglo (uglavnom mi daju samo struju, tu i tamo magnet na mjestu gdje sam operirana i ultrazvuk), ali mi se čini da sam najviše napravila s vježbama i mojom tvrdoglavošću kad je hodanje u pitanju. Zanimljivo, nikad mi nitko nije prepisao ove tablete koje spominješ. Sad više i ne idem na preglede, premda mi je ovog proljeća dijagnosticirano teže oštećenje živca na desnoj nozi, a lakše na lijevoj. Nemam sad nalaz pri ruci, ali uglavnom upućivao je na nova oštećenja kralježaka (operirala sam L4 i L5, a u nalazu je pisalo i l3, S1, i još neki). Možda griješim, ali dok me ne boli - izbjegavam hodati po ambulantama. Pazim kako živim, svakodnevno vježbam i nadam se čudu  :)
Operacija L4/L5 2007. godine

kokolino

  • Guru
  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 823
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #21 : Rujan 14, 2008, 21:18:05 poslijepodne »
Ultrazvuk je relativno kontraindiciran kod stanja nakon inter i laminektomije. Inače ga osobno ne stavljam na operiranu kralješnicu jedino ponekad na spastičnu muskulaturu uz kralješnicu kod neoperiranih bolnih sindroma vrata i križa. Kod oštećenja perif živaca elektrostimulacija se preporuča u trajanju od 6 mj  do godinu dana sa povremenim kombinacijama s galvanskim strujama (pauze 2 mjeseca) te TENS elektrostimulacijama. Magnet je dobar iznad operiranog segmenta jer poboljšava lokalni metabolizam i potpomaže regeneraciju i ishranu diskusa. Vježbe, hod kao najbolja, su neizostavni dio rehabilitacije te svakako hidroterapija u bazenu i podvodnim masažama kome je dostupno. Neurobion F ne ide na recept te ga možeš kupiti sama. Uzmi 2x1 bit će ti dovoljno.
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2008, 08:46:18 prijepodne kokolino »

worf

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 598
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #22 : Rujan 15, 2008, 08:25:40 prijepodne »
Neurokirurg,dobro nam došao!!!
Kokolina,znao sam da si iz struke,ali nisam uspio skužit užu specijalnost ;D
Sad kad imamo dva stručnjaka s iskustvom na forumu,nadam se da više neće biti proizvoljnih odgovora ;D   Do sad, nas je toliko toga zanimalo ,a bilo je tako malo teoretskog znanja,nažalost samo iskustvenog.
Moramo graditi tvornice lijevom rukom,u desnoj ruci držati pušku,a s obje noge gaziti crve.
Ernesto Che Guevara

VENCEREMOS

davor

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 706
    • Profil
    • Email
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #23 : Rujan 15, 2008, 15:55:57 poslijepodne »
Pozdrav neurokirurgu,

Moj slučaj: simptomi ukočenost, jaka bol u križima sa prenosom u lijevu nogu. MRI pokazuje herniju L5-S1 oko 6mm sa "utiskivanjem u lateralni recesus".

Neurokirurg rekao, nemaš simptome bitne za operaciju (mokrenje itd) pa se liječi konzervativno. A operacija sama po sebi nije čarobni štapić.

Godinu dana se patio od bolova (5 brufena dnevno ). Vidno šepao. Trpila m cijela muskulatura. Puko mi film, nazvao ga i rekao da ako treba neka me reže po pola ako treba i bez anestezije. Na to mi je on odgovorio da svejedno probam jednu pravu privatnu terapiju. Tako ja otišao u Pulu kod Stanislava Peharca, iskrcao brdo love za 20 tak dana terapije. Rezulatat je bio da su kronični bolovi stali, šepanje se svelo na minimum, odnosno gotovo neprimjetno. Prošlo otada godinu dana, ali moj vraški sjedeći posao me podsjetio na moje tegobe, odnosno osjećam da opet počinje  ;D . Ali, otići ću na par masaža i znam da će me to malo smiriti.

Ono što me zanima: Od 1. dana tegoba, pa sve do danas (2 godine) ja se uopće ne mogu sagnuti, ali ama baš nikako. U periodu nakon terapije sam bio super osim toga. Da li to moje stanje u kojem se ne mogu sagnuti može uzrokovati nekakve trajne posljedice po kralježnicu? Odnosno, da li da razmišljam o operaciji da bi to nekako anulirao? Jer znam da mi to neće omogućiti ni najbolja terapija. Nisam siguran da li da budem zabrinut ili ne.

Inače imam 31 god. 196 cm visine i 115 kg težine  ;D

Unaprijed hvala i svaka čast na pojavljivanju forumu.
2 godine tegoba L5/S1. Ekstruzija od 7mm.
Operiran 01/2009 u Vinogradskoj, Zagreb
Do dan danas se osjećam kao da nikad ništa nije bilo.
Igram nogomet i košarku i sve ostale sportove.

Neurokirurg

  • Sr. Member
  • ****
  • Postova: 330
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #24 : Rujan 15, 2008, 20:55:54 poslijepodne »
E pa dragi moji, ne znam od kuda da krenem pa da prvo pokušam napisati par riječi davoruk: utiskivanje diska u područje izlazišta živca tj. foramena spada u najbolnije sindrome u kralješnici jer je zivas pritisnut u jednom vrlo uskom prostoru u kojem nema mjesta izmicanju. Dakako postoji razlika između dorzolateralne i lateralne diskus hernije i svaka ima svoje reperkusije na zivac.
E sada sto se oštećenja živca tiče: Živac o kojem se na ovom postu priča u principu i nije živac u užem smislu značenja te riječi i mi neurokirurzi ga volimo rađje nazivati korjen S1 jer tek po izlasku iz spinalnog kanala dorzalni i ventralni korjen se spajaju u gangliju i iz njega izlazi nešto što kasnije tvori živac koji se naziva ishialgički živac. To je izuzetno bitno radi količine pritiska koji korjen u kralješničkom kanalu može istrpjeti. Matematika jednostavno rečeno ide ovako: kada je pritisnut diskus hernijom živac boli, bol je znak da se u korjenu dešavaju POVREMENE ishemijske promjene tj, on s vremena na vrijeme gubi ishranu a to rezultira boli. U korjenu koji je pritisnut ima nekoliko različitih vlakana koja različito dugo mogu podnijeti bol. Nakon dugotrajnog a ponekad i kratkotrajnog pritiska vlakna ta bol ODUMIRU i bol prestaje.( to je ključ liječenja tzv konzervativnom terapijom) ostaju vlakna koja prenose motoričke i dublje osjetne impulse. Javlja se utrnutost i parestezije koje su znak da živac i dalje pati ali boli nema. Koliko će to dugo trajati individualna je stvar jer je pitanje vremena kada će i na sreću najotpornija mišićna vlakna odumrijeti i onda dolazi do trajnog i u većini slučajeva nepopravljivog neurološkog deficita koji se manifestira "padom stopala" ili gubitkomo kontrole stolice i mokrenja.
Saginjanje je položaj kod kojeg je ishodište tj. sjecište vektora sile koje vladaju u  kralješnici pomaknuto prema otraga na rub trupa kralješka to jest na stražnji dio diska i u tom položaju je pritisak na disk na tom mjestu otprilike 200 kg po cm kvadratnom. U tim situacijama disk koji je u stanju hernijacije dodatno izlazi u kralješnički kanal i pritišće živac i zato boli.
Da sam ja na tvom mjestu ja bih razmišljao da dođem na pregled kod neurokirurga radi dogovora o modalitetima liječenja. Tvoju kralješnicu nije baš tako jednostavno liječiti jer treba uzeti u obzir kakva će tvoja kralješnica biti za 40 godina i kako je najoptimalnije prilagoditi na to. Nije smisao liječenja izvaditi disk, jer ako se disk odstrani šta će preuzeti ulogu prenosa težine i kako brzo će se zaštitni mehanizmi razvijati da bi kompenzirali nedostatak diska, ...komplicirao jel da?

Još jedna stvar za večeras, POSLIJEOPERACIJSKA FIZIKALNA TERAPIJA???? e to je stvar o kojoj volim puno pričati i pisati. Naime prije nekoliko mjeseci bio sam na jednoj edukaciji u americi i tamo sretnem jednog našeg svećenika koji je operirao diskus herniju. U razgovoru pitam: Koliko vremena nakon operacije si išao na fizikalnu terapiju a on će meni sa čuđenjem i iznenađenjem a zašto bi nakon operacije išao na fizikalnu terapiju pa na fizikalnu th se ide prije operacije.!!!  I stvarno, zašto bi ja nekoga koga sam operirao i riješio ga boli poslao na fizikalnu terapiju ili ne daj bože u toplice?? Ili još bolje pitanje, Kada bi ga poslao? odmah, nakon mjesec dana, nakon tri mjeseca i zašto baš tada??
Odgovor nije jednostavan ali nešto što se u svjetskoj literaturi naziva "Evidence base medicine" kaže: nakon operacije diskus hernije nema fizikalne rehabilitacije osim ako ne postoji neurološki deficit. To najviše odgovara istini i nakon što nekoliko godina tako radim moji pacijenti su više nogo zadovoljni.

Još jedan odgovor kolegici fizijatru za kraj: Istina je da u Hrvatskoj prevladava pravilo o tome kako "JA TO RADIM" i "MOJE INDIKACIJE ZA OPERACIJU SU..."  manje je prisutan tzv. "evidence base medicine" koji za sve ima vrlo jasne algoritme koji su znanstveno utemeljeni.

Puno pozdrava i hvala na interesantnim upitima.


Jasna

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 654
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #25 : Rujan 15, 2008, 21:43:41 poslijepodne »
E, ja sam sada totalno zbunjena  :). Prvo, zato što se u Hrvatskoj, koliko sam ja mogla shvatiti, nakon operacije obavezno ide u toplice, a drugo - kako se čovjek poslije operacije drukčije može oporaviti nego vježbama i drugim tretmanima koji spadaju u fizikalnu terapiju? Nadalje, znači li to da se nakon operacije ne mora svakodnevno vježbati?
Kada samo kod neurološkog deficita, a ja ga imam (teže radikalno...), znači li to da će mi on kroz godine ipak otkazati? Ispričavam se ako sam nešto krivo shvatila, ali zabrinulo me ovo "pitanje je vremena kada će i na sreću najotpornija mišićna vlakna odumrijeti i onda dolazi do trajnog i u većini slučajeva nepopravljivog neurološkog deficita koji se manifestira "padom stopala" ili gubitkomo kontrole stolice i mokrenja". Ja sam pad stopala imala nakon operacije, ali upornim vježbanjem postigla sam da sada normalno hodam.  Unaprijed hvala na odgovoru.

 
Operacija L4/L5 2007. godine

worf

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 598
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #26 : Rujan 15, 2008, 23:03:44 poslijepodne »
Ne bim se štel mešat ;D  ali mislim da onima koji imaju trajna oštečenja,fizikalna terapija i fizička aktivnost su jedina nada u kakvo takvo povratno stanje?
Neuro (Neurokirurg mi je predugačko,pa ću te od milja zvati Neuro ;D  ),ako si čitao moje postove,mogao si pročitati da prema EMG-u ja sam svoje stanje,glede oštečenja desne noge od teškog oštečenja,doveo do srednje teškog,a danas lakše oštečenje obostrano?Sve to zahvaljujuči terapijama i mojoj upornosti i tvrdoglavosti ;D  Makar i meni samom nije baš najjasnija njihova formulacija,tj EMG-a,to OBOSTANO,jer ja nisam imao,a ni sad nemam nikakvih problema s lijevom nogom,problemi su mi bili,a i danas su  prisutni u desnoj nozi?
Moramo graditi tvornice lijevom rukom,u desnoj ruci držati pušku,a s obje noge gaziti crve.
Ernesto Che Guevara

VENCEREMOS

kokolino

  • Guru
  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 823
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #27 : Rujan 15, 2008, 23:07:11 poslijepodne »
U cijelom svijetu se ne odlazi na rehabilitaciju nakon ugradnje umjetnog kuka i koljena a u RH se ide. Zašto? Ne znam. Postoperacijsku rehabilitaciju ne indiciraju fizijatri već operateri, ortopedi i neurokirurzi, pa valjda to njih treba pitati. Svaka struka se mijenja sukladno iskustvima i onome što nam donosi "evident base medicine" samo ne zaboravimo da je statistika jedno a život drugo. A ne zaboravimo ni faktor godine-starost-kirurga. Stara škola jedan pristup, nova škola drugi. A tek ono, kad ne znaju što s bolesnikom i kako da ga se malo "riješe" ili "kupe" vrijeme, pa ga pošalju  na rehabilitaciju bilo ambulantno bilo stacionarno. Isto tako modaliteti rehabilitacije preoperativno i kao čisti konzervativni tretman razlikuju se od ustanove do ustanove, od liječnika do liječnika te od fizioterapeuta do terapeuta i u mnogim slučajevima nemaju veze s pameću a kamoli s naučno dokazanim metodama. Ono što sa sigurnošću mogu napisati to je da je medicina velika ko svemir a naše znanje je krhko. Što više godina radim to sam više svijesna te činjenice. Sheme ili jednog algoritma za bolesnika u rehabilitaciji nema. Pristup mora biti i jedino je strogo INDIVIDUALAN posebice kad je u pitanju kineziterapija a svi drugi oblici rehabilitacije samo su pomoćne metode kineziterapiji!
WORFU odgovor, jako je bitno tko ti radi EMNG. Svakako je poželjno da kontrole vršiš uvijek na istom aparatu, kod istog liječnika koji zna svoj posao. EMNG je prilično diskutabilna metoda ako se ne radi kako treba.
Cijenjeni kolega neurokirurg, može li se znati u kojem dijelu RH radite?

Spina

  • Newbie
  • *
  • Postova: 1
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #28 : Rujan 16, 2008, 12:50:36 poslijepodne »
Pozdrav svima na forumu,

Nasla sam forum na netu i procitala neke postove i sad bi molila savjete.
Moja prica:
Vise od pet godina imam pomaknut kraljeznjak. Leda me bole cijelom duzinom (puuuno sjedim i imam oslabljelu muskulaturu kraljeznice). U proljece se pri padu pomaknuo i drugi kraljeznjak (oba su izmedu lopatica i pomaknuta u lijevo), a prije mjesec i pol sam nosila velik teret i otada me bole "križa", cesce nego prije i malo jace, i osjecam nesto "dugacko i tanko" u lijevoj nozi (neznam da li bo to mogla nazvati laganom boli- prije zatezanjem). Nakon nedavnog odlaska kiroprakticaru sam jace osjetila to "dugacko i tanko" i osjetila sam da ulazi u kriza i zakljucila da je to zivac. To je bio prvi i jedini put kod kiroprakticara i rekao je da je doslo do pomaka, da nema deformacije, da imam laganu skoliozu ulijevo i naravno- da dodem opet (yeah right!), a cak nije ni rekao da li on to moze popravit ili ne:)

Warf and The Heroes:
svaka cast na svemu sto ste izdrzali do sad. Ja imam 24 godine i ne bi jos zeljela pocet "hodat oko doktora" ako nije nuzno (i nemam bolove koji bi me na to natjerali) ali znam i da bi bilo pametno sprijecit ako se moze da ne dode do ozbiljnih stanja.

 Zato vas molim da mi kazete da li  bi ja trebala otici na slikanje i da li je to hitno?
     (ako se pazim i nema pogorsanja slikanje moze pricekat bez da dode do daljnje stete za kraljeznicu?)
Koje vjezbe mi mogu pomoci da ojacam muskulaturu i da se bol i tenzije u misicima smanje?
    (ako mi mozete preporuciti neku web adresu s vjezbama)
Koje vjezbe, pokreti, ili radnje stete i mogu pogorsati stanje?
    (jel teretana iskljucena ili samo nesmijem dizat tesko?)
Na cemu trebam sjediti da mi bude bolje ili da se ne pogorsa i gdje se to moze nabaviti?
I da li netko prepoznaje ozbiljnost stanja ili tijek mogucih komplikacija u mom slucaju?

Zahvaljujem se svima koji ce mi pomoci savjetom!

kokolino

  • Guru
  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 823
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #29 : Rujan 16, 2008, 14:10:02 poslijepodne »
Nije razumno očekivati da ti na osnovu jednog posta damo recept za tvoje "stanje". Mislim da trebaš dobar i detaljan pregled a potom obradu ako treba te program kineziterapije prilagođen tvom stanju. U svakom slučaju kad si znala za pomak kralješka ne znam zašto si išla još i nositi teret? No dobro. Što je tu je. Dakle, pregled a potom liječenje, može za početak Rtg Th i LS kralješnice u dva smjera te EMNG nogu, potom fizijatar.

Neurokirurg

  • Sr. Member
  • ****
  • Postova: 330
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #30 : Rujan 16, 2008, 15:30:08 poslijepodne »
Samo registrirani članovi mogu vidjeti linkove. Registriraj se ili Prijavi se
E, ja sam sada totalno zbunjena  :). Prvo, zato što se u Hrvatskoj, koliko sam ja mogla shvatiti, nakon operacije obavezno ide u toplice, a drugo - kako se čovjek poslije operacije drukčije može oporaviti nego vježbama i drugim tretmanima koji spadaju u fizikalnu terapiju? Nadalje, znači li to da se nakon operacije ne mora svakodnevno vježbati?
Kada samo kod neurološkog deficita, a ja ga imam (teže radikalno...), znači li to da će mi on kroz godine ipak otkazati? Ispričavam se ako sam nešto krivo shvatila, ali zabrinulo me ovo "pitanje je vremena kada će i na sreću najotpornija mišićna vlakna odumrijeti i onda dolazi do trajnog i u većini slučajeva nepopravljivog neurološkog deficita koji se manifestira "padom stopala" ili gubitkomo kontrole stolice i mokrenja". Ja sam pad stopala imala nakon operacije, ali upornim vježbanjem postigla sam da sada normalno hodam.  Unaprijed hvala na odgovoru.

 
Draga Jasna,
zasto se u Hrvatskoj nakon operacije ide u toplice?, pa ide se svugdje u svijetu, ali ne nakon jednostavne mikrodiskektomije radi vađenja hernije diska. I u ostalom od čega bi se pacijent koji je operirao diskus herniju trebao oporavljati??? Operacija je lijek i ako se operacija učini po principu minimalne destrukcije tkiva onda oporavak traje dva sata koliko je pacijentu potrebno da se probudi iz anestezije, potom se pacijent diže na svoje noge i u pravilu ide iz bolnice kući izmedju trećeg i petog dana ali može ići i slijedeći dan. Jedina preporučena vježba je šetnja prvih mjesec dana uz potporno rasteretnu ortozu a potom povratak na posao. Teži fizički posao pacijenti mogu raditi tri mjeseca nakon operacije.
Što se tiče deficita, ne odumiru mišićna vlakna ona atrofiraju a odumiru živčana vlakna. Upornim vježbanjem ne oporavlja se živac nego mišić. Pad stopala nakon operacije rezultat je ili velike diskus hernije ili "navlačenja" korjena živca tijekom operacije i on se u pravilu spontano oporavi.
Što se tiče svakodnevnog vježbanja, postavite si pitanje ili još bolje da li vam je netko rekao zašto vježbati i s kojim ciljem. Ja sam kirurg pa će mi kolegica fizijatar oprostiti ako griješim, i zdrav čovjek bi morao svakodnevno vježbati čime bi ojačao trbušnu i leđnu muskulaturu i u slučaju da ima genetsku predispoziciju za nastanak diskus hernije vježbom tj. jakim mišićima smanjio mogućnost da do iskakanja diska dođe. A operirani bolesnik bi trebao vježbati da ojača muskulaturu i održava je jakom te time spriječi recidiv jednom nastale diskus hernije.

davor

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 706
    • Profil
    • Email
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #31 : Rujan 16, 2008, 15:53:05 poslijepodne »
Poštovani gdine neurokirirg,

Hvala vam na vašim iscrpnim odgovorima. I ja sam neki inženjer pa znam štošta o statici. Na osnovu Vašeg odgovora prema meni i prema Jasni još neke stvari nisu dovoljno jasne, odnosno ja sad imam nekakva shvaćanja koja ću napisati, a vi dajte komentar.

1. Diskus hernija izaziva jake bolove, konzervativna terapija ne uspijeva i pristupa se operaciji. Operacijom se odstranjuje komad diska koji pritišće živac? Zadnje dvije godine nemam problema mokrenja ili padanja stopala.

2. Nakon toga, ako sam dobro shvatio, disk (ili ono što je ostalo od njega) prenosi sile izmedju dva kralješka ne više na način da cijelom površinom preuzima opterećenje, što u konačnici rezultira većim brojem kN po mm2 diska? To je dosta nezgodno jer uslijed većeg pritiska znatno se povećava opasnost od recidiva.

3. Da bi se maksimalno smanjile opasnosti iz br. 2. znači da bi pacijent nakon operacije maksimalno morao poraditi na muskulaturi, i to praktički veći dio života, tako da se disk maksimalno rastereti i mišići preuzmu većinu statičkih funkcija.

4. Ako primjerice mene operirate, to vjerovatno znači da se ja nakon operacije budim bez boli.

5. Moje je stanje trenutno takvo da kada ležim na leđima, onda lijevu nogu mogu podignuti max. 5 cm, nekad ni toliko. Znači, neposredno nakon operacije, vjerovatno bi me bolilo isto područje neko vrijeme uslijed dugotrajne iritiranosti živca, ali bih bez problema trebao moći podići nogu normalo, bez da osjetim kao da imam "kolac" u leđima.

6. Ako operacija i postoperativni tijek prođe u redu, da li ja sa svojom konstitucijom (196 cm, 115 kg) mogu normalno trčati, naravno uz poštovanje svih drugih pravila o jačanju muskulature u postoperativnom tijeku.
2 godine tegoba L5/S1. Ekstruzija od 7mm.
Operiran 01/2009 u Vinogradskoj, Zagreb
Do dan danas se osjećam kao da nikad ništa nije bilo.
Igram nogomet i košarku i sve ostale sportove.

Jasna

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 654
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #32 : Rujan 16, 2008, 16:14:32 poslijepodne »
Zahvaljujem neurokirurgu i davoru, prvom na odgovoru a davoru na pojašnjenju kojeg sad ja ne moram pisati  :). Kad malo bolje razmislim, doista je tako. Naime, meni je neurokirurg pripremajući me za operaciju, prvo bio rekao da ću se na posao moći vratiti za manje od dva mjeseca (20-ak dana doma + 3 tjedna u toplicama). No, sve se produžilo kad sam se nakon operacije probudila s jakim bolovima u nozi i kad sam počela vidno šepati. Pretpostavljam da je kod mene sve bilo jako oštećeno pa se živac morao "navlačiti" za vrijeme operacije. Prije operacije inače uopće nisam šepala, bol sam osjećala od kuka na dolje, a ne od koljena na dolje, tj. stopalo je normalno funkcioniralo.  Slažem se u svezi vježbanja: svi bi ljudi, bez obzira bili zdravi ili bolesni, trebali vježbati. Naravno da je to kod nas, koji imamo ovakve probleme, više nego poželjno.
Super je što nam Vi i Kokolina to tako pojašnjavate, jer vjerujte mi - čak ni mi koji se znamo koristiti internetom i znamo engleski - teško možemo ući u svu problematiku. A vrlo je bitno da razumijemo što nam se događa, jer se tako lakše možemo nositi s tim i ne moramo svaki čas trčati u ambulantu.  Hvala još jednom...
Operacija L4/L5 2007. godine

atlas

  • Newbie
  • *
  • Postova: 5
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #33 : Rujan 16, 2008, 18:00:25 poslijepodne »
Baš ste mi super,a još mi je bolje kad pročitam da nisam sama  jer ne vjeruje vam svatko da je to tak..DR.Carter radi i u Rovinju pa sam ga tam posjetila al nije mi pomogao.(DODUŠE BILO JE TO 20 PUTA 2006GOD- preporučil  mi je da nastavim u zg kod  dr Šanteka pa sam i tam otišla al opet niš jer to je za operaciju NA KOJU SE MENI NIKAK NE IDE).OD POČETKA OVE GODINE IMALA SAM NAPADE U LIJEVU NOGU ,ŽIVAC ME TRGAO I TAK ME BOLILO DA SU MI SUZE IŠLE NA OČInapadi puni plača ,nogu nisam osjećala od koljena do stopala mogli su je i rezati a ja niš ne osjećam i naravno stopalo je totalno palo.  AL MENI SE NEKAK NE IDE POD NOŽ ČAK SAM OTIŠLA I DO DUBROVNIKA kod čuvenog Reuven Gepstein  i dogovorila njihovu koblaciju ali kad sam u sobi na operac. stolu čula da imam sam 50% šanse on je rekel 80% al ne operira on nek drugi dr. nas smrtnike,on pregledava i operira valjda velike ribe),morate priznati loš postotak, a platila sam 12.500 kn rekla sam da niš ot toga i bome dečki su me vratili sa operac stola u šok sobu ,valjda sam jedina do sad koja im je zbrisala sa stola  al lovu su vratili kaj je je. E sad kaj mene zanima  s obzirom na današnje stanji i vraćen osjet  u lijevu nogu,ponovo mogu stat na petu i hodat po prstima a sa mokrenjem nisam   ni imala problema (plivala sam leđno cijelo ljeto,vozila bicikl i kak veli worf šetala,šetala i šetala)     Zanima me jel moguće da se disk koji je iscurio resorbirao sam od sebe i više ga nema ili ću ipak jednog dana morat ići na o0peraciju a to bu vrlo teško jer imam tak loš filing da ne bu dobro a onda tak obično i završi.         ovo mi je CT  (MR mi se negje zagubil u DUa za operaciju ionak nesme bit stariji od 6 a možda i 3mj )   L4-L5 znaci dorzomedijalne protruzije i.v.diska sa širenjem tkiva diska neštoviše lijevo lateralno uz znakone impresije prednjeg ruba duralne vreće i obliteracije lijevog lat.recesusa.vidljivi su i znaci  Schmorolove hernije gornje pokrovne plohe trupa L4. naznačene su  degenerativne promjene na malim zglobovima
« Zadnja izmjena: Rujan 16, 2008, 18:03:39 poslijepodne atlas »

kokolino

  • Guru
  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 823
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #34 : Rujan 16, 2008, 21:15:24 poslijepodne »
Uh puno toga ste vi svi napisali i pitali.
Dakle pokušat ću barem dio stvari prokomentirat. Kolega neurokirurg , nije mi jasno čemu ordinirati rasteretni steznik tj LSO ortozu bolesniku nakon operacije diskusa bilo interlaminektomija ili laminektomija pa čak i hemilaminektomija. Rasteretna ortoza ima svoje indikacije ali stanje nakon op diskusa svakako to nije. Inačle ortoza se smije aplicirati do 5 sati dnevno inače potpuno oslabi pripadajuća muskulatura što nam svakako nije cilj. Ortoza kasnije u fazi profesionalne rehabilitacije ima smisla kod zanimanja tipa prof vozači, manuipulacijed teretima i sl. Rehabilitacija bilo stac ili ambulantnio (ako imaju hidrotrakt s bazenom i kadama) ima svog smisla itekako, ako se provodi stručno i individualno prilagođeno. Prvo bolesnik treba proći školu aktivnosti svakodnevnog života,tj. poduku ponašanju , nešto poput radne terapije, zatim  mora dobiti poduku iz kompletnog programa vježbi snaženja i istezanja, PNF (propriocepcije...) te ravnoteže i koordinacije. Ako je izražena bolna komponenta tj radikulopatija u smislu niskog Laseuqovog znaka kao što su naveli Atlas i dr ("ne mogu dignuti nogu 5 cm od kreveta..") onda svakako treba poraditi na elektroanalgeziji, različitim modalitetima, ako je prisutno oštećenje perif živaca stopala tada svakako i elektrostimulacija, a za regeneraciju ostatnog dijela diska ili operiranog segmenta svakako magnetoterapija ako nema neke kontraindikacije (pace maker itd). Radim 20 godina posao fizijatra (15 godina stacionarne rehabilitacije i 5 godina ambulantne) i mogu slobodno napisati da sam sveukupno jedva 10% bolesnika vidjela nakon operacije diskusa koji nisu imali bolova uz zadovoljavajuću pokretljivost operiranog segmenta. Bolovi, grčevi, trnjenje i jako ograničena poikretljivost odlike su 90% operiranih 2- 3 tjedna nakon operacije a preko 50% i tri mjeseca nakon operacije. Vrlo je diletantski da ne kažem neozbiljno reći bolesniku da će se za20 dana do  2 mjeseca vratiti na posao.  Čak i ako mu je posao pisanje olovkom sjedenje je problem i osoba nije u stanju 2 mj nakon operacije sjediti 5-8 sati dnevno.

Jasna

  • Hero Member
  • *****
  • Postova: 654
    • Profil
Odg: Moj put od alternative do dvije operacije
« Odgovori #35 : Rujan 16, 2008, 22:29:17 poslijepodne »
Samo registrirani članovi mogu vidjeti linkove. Registriraj se ili Prijavi se
Vrlo je diletantski da ne kažem neozbiljno reći bolesniku da će se za20 dana do  2 mjeseca vratiti na posao.  Čak i ako mu je posao pisanje olovkom sjedenje je problem i osoba nije u stanju 2 mj nakon operacije sjediti 5-8 sati dnevno.

Ako smijem komentirati kao pacijent čije je radno mjesto uz računalo, meni je najteže padalo sjedenje i tada i danas. Noga bi mi potpuno znala otkazati već nakon pola sata sjedenja. Ako je povratak na posao tako lagan, zašto se onda pacijentima preporučuje da mjesecima izbjegavaju sjedenje. U toplicama primjerice u blagavaonici postoji poseban stol za one koji ne mogu i ne smiju sjediti, pa jedu stojeći.
Operacija L4/L5 2007. godine

 

SMF spam blocked by CleanTalk
Nagradne igre