Kako nas sve varaju

[Jasna]

U zemlji koja je skroz u banani (tako je bar rekao naš premijer  ), i ovakve su stvari moguće....

NASAMARENI POTROŠAČI Zdravstvena analiza potvrdila da bijeli i smeđi šećer imaju isti sastav i kalorijsku vrijednost
Smeđi šećer - prijevara
Autor R. Kovačević Barišić, I. Vodogažec
   
Marketinška je zabluda da je smeđi šećer zdraviji od bijeloga! Cjenovno skuplji gotovo deset puta, u organizam nam unosi jednako kalorija kao i bijeli, pokazala je analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Griješimo u kafićima
Odsjek za kvalitetu namirnica HZJZ-a analizirao je tri vrste šećera: bijeli kristalni, smeđi kristalni i smeđi vlažni šećer kojega pola kilograma stoji 26 kuna. Za usporedbu, kilogram bijelog stoji od pet do sedam kuna, a 750 grama kristalnog smeđeg šećera 10 kuna.

– Pokazalo se da je kalorijska vrijednost tih šećera ista u prva dva šećera, odnosno da je razlika zanemarivo mala kod trećeg. Bijeli kristalni sadrži 99,8 posto saharoze, a smeđi kristalni 97,2 posto. Kalorijska vrijednost im je 3,9 kilokalorija po gramu. Može se zaključiti da je riječ o istom šećeru s dodatkom malo melase za boju – iznosi biotehnologinja Sanja Katalenić, stručna suradnica u Odsjeku za kvalitetu namirnica HZJZ-a. Treći, najskuplji šećer, vlažan od melase, sadrži oko 13 posto manje saharoze od prva dva, ali mu je kalorijska vrijednost slična – iznosi 3,7 kilokalorija.

– Razlike nema, ali zbog marketinga je puno ljudi u zabludi pa bira smeđi šećer. Jedina mu je prednost specifičan, od melase fini okus. Da ne pretjeramo s kalorijama, treba kavu samo malo zašećeriti, izbjegavati slatko i jesti više voća – preporučuje S. Katalenić.

Da se pod smeđim često prodaje obojeni industrijski bijeli šećer, upozorava i Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega. No ostaje njegova uobičajena kristalna struktura po kojoj se može prepoznati.

– Važno je obratiti pozornost na sastav jer pravi smeđi šećer proizvodi se samo od šećerne trske, a nipošto od šećerne repe. Što je manje prerađen, a više cjelovit, to je kvalitetniji. Na tržištu se nude različiti smeđi šećeri čije se nijanse i okusi razlikuju ovisno o načinu proizvodnje, a jednim od najkvalitetnijih smatra se rapadura u sitnim granulama – ističe J. Boban Pejić.

– U EU nedopustivo je da se neki proizvod naziva ekološkim a da nema priznat ekocertifikat, dok na našem tržištu još ima takvih slučajeva. No hrvatska kontrola sve je stroža jer se usklađujemo sa zakonima EU. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je pravilnik o ekološkoj proizvodnji kojim se ekocertifikati koje priznaje EU automatski priznaju i u RH, ali su i dalje podložni inspekciji – objašnjava J. Boban Pejić, ističući kako je potreban oprez i u tumačenju naziva “organski”. Mnogo je proizvoda koji imaju certifikat organskog uzgoja, ali su ipak prerađeni. Najzdraviji su proizvodi koji su organski i cjeloviti. Dodaje kako je zbrka sa smeđim šećerom dobar primjer površnog shvaćanja “zdravijih” proizvoda.

Što je zdravo?
– I bijeli i smeđi jednostavni su šećeri s visokim glikemijskim indeksom, tj. brzo povisuju razinu šećera u krvi, a u prehrani su najpoželjnije namirnice s nižim glikemijskim indeksom koje postupno povisuju šećer u krvi i tako ga održavaju uravnoteženijim. Mnogo su zdraviji zaslađivači od žitarica, poput rižina i ječmenog slada, te agavin sirup. No bilo koji zaslađivač treba koristiti u maloj količini! Temeljni izvori slatkih okusa trebale bi biti cjelovite žitarice, voće i povrće – ističe Jadranka Boban Pejić. 
 

[brinetka]

Tu sam ostala zatecena, jer sam kupovala taj smedji secer.....gledala sam u Potrosackom kodu i nisam mogla vjerovati, koja prevara.....

[Jasna]

Brinetka, i ja sam kupovala taj šećer i kad pomislim koliko su nas godina varali  , baš sam ljuta. Koja gamad, a što je najgore - nikome se ništa neće dogoditi za to što su bojali šećer i prodavali ga trostruko skuplje.

[Mile50]

Sad nam je sve jasno, jedino nam nije jasno ko bi to trebao zabraniti i ko treba odgovarati za takve i slične obmane potrošača. A toga u našoj pravnoj državi ima napretek.

[frenky]

  Da znam biti opak dokazat ću slijedećim komentarom na smeđi šećer : tko zna ćime su ga obojali !
 Ironično i podmuklo,oprostite možda sam malo , kako kaže unuka " fiju fiju kroz kapiju "

[Jasna]

Baš je sada bio prilog na Novoj TV u kojem je jedan nutricionista objašnjavao kako nije samo šećer problematičan, nego i masu drugih proizvoda koji nam se prodaju kao zdraviji. Primjerice, ulje bez kolesterola, tzv. bio kruh i slično. On kaže da je to sve samo marketing...dobro upakirano i skupo prodano, a umjetnih bojila i drugih nezdravih stvari k'o u priči. Kada se tomu pridoda da baš nitko ne kontrolira koliko u voću i povrću ima onih umjetnih gnojiva i pesticida, onda stvarno čovjeku dođe zlo. Ja više ne mogu gledati one Konzumove reklame u kojima nas se poziva da kupujemo domaće, a znam da baš oni prodaju hrpu smeća, pa tako i taj šećer.

[goga]

Prehrambene namirnice
25 zabluda u o hrani i piću

Da li je zelena salata veoma zdrava i da li je maslinovo ulje najbolje ulje? Začuđujuće je koliko raznih predrasuda utječe na našu prehranu. Ovdje je navedeno nekoliko.

1. Šećer dovodi do nastajanja karijesa
Karijes nastaje kad se spoje tri stvari: bakterije, ugljikohidrati i vrijeme. Slatkiši ne škode zubima u slučaju kad se sprovodi redovna i detaljna zubna higijena. Lošije je kad se jedu namirnice pune škroba kao napr. čips od krumpira i zobene pahuljice a nakon toga se ne operu zubi. Škrob je jedan dugi lanac od voćnog šećera. Čisti šećer će sa slinom biti brzo odstranjen, dok hrana puna škroba ostaje zalijepljenja na zubima i omogućuje stvaranje podloge za bakterije koje izazivaju karijes.

2. Najbolje ulje je maslinovo ulje
Nema sumnje da je maslinovo ulje zdravo, ali je ulje od repice još zdravije jer sadrži mnogo više važnih masnih kiselina Omega 3. U rang dobrih ulja spadaju: laneno ulje, soja ulje i orahovo ulje. Ono što se naziva uljem za kuhanje ili biljnim uljem je gotovo uvijek ulje od repice.

3. Kava povlači vodu iz organizma
Omiljeno piće koje nas razbuđuje utječe na rad mokraćnog mjehura. Ali to samo znači da moramo brže na toaletu nego nakon šalice biljnog čaja. Presudno je da tijelo ne ispušta više tekućine nego što je primi. Zbog toga može i kava pripadati dnevnoj količini tekućine koju je potrebno uzeti a to su dvije do tri litre.

4. Margarin sadrži manje kalorija nego putar.
Zabluda! I margarin i putar sadrže oko 80 grama masti a to iznosi 750 kalorija na 100 grama. Dijetalni margarin ne sadrži manje masnoće nego njegov sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina spriječava bolesti. Onaj tko želi izbjeći unošenje masnoća u organizam neka troši margarin i putar koji imaju upola manje kalorija (360).

5. Čokolada kvari ten
Glupost! Dobar ili loš izgled kože genetski je uvjetovan. Najgori neprijatelji za kožu su pušenje i sunce. Bubuljice imaju gotovo uvijek hormonalni uzrok.

6. Onaj tko želi smršavjeti treba jesti više manjih obroka.
Ovo je loš savjet! Međuobroci koji sadrže ugljikohidrate povisuju insulin. To spriječava razgradnju masti i dovodi do toga da se hrane masne stanice. Tri glavna obroka i između toga jedan sat posta dovode do mirovanja insulina čime se pospješuje razgradnja masti. Glad se može između obroka utažiti začinjenim posnim sirom kojem se doda narezana paprika, kolerabica, paradajz ili voće.

7. Oni koji se hrane kao stanovnici Krete, mogu doživjeti i 100 godina pa čak i 110 i tad još pucaju od zdravlja. To mogu zahvaliti tradicionalnoj kretskoj hrani koja zadrži mnogo voća i povrća, kruha, sočiva, svježe ulovljene ribe i ulju koje je proizvedeno iz Koroneiki maslina. Međutim i u zemljama srednjeg Mediterana se situacija polako mijenja. Pretpostavlja se da je tome razlog znatno povećana konzumacija mesa.

8. Djeca moraju jesti salatu
Zelena salata je zdrava ali ne sadrži ništa više hranjivih tvari koje se također nalaze u ostalom voću i povrću. Mrkva i dinja sadrže više betakarotena. Brokoli, koromač i cvjetača sadrže više vitamina C. U salati je zastupljena folna kiselina sa 75 mikrograma na 100 grama salate i igra veliku ulogu pri tvorbi stanica. Paradajz sadži polovinu a paprika trećinu folne kiseline. Sadržaj nitrata u zelenoj salati koja se uzgaja u staklenicima često prelazi granicu vrijednosti koja je preporučena od državnog instituta za kontrolu proizvoda. Zato je preporučljivo koristiti proizvode uzgojene na prirodan način.

9. Voćni šećer ne deblja
To bi bilo lijepo kad bi bila istina. Nova istraživanja pokazuju da voćni šećer za razliku od normalnog šećera potiče stvaranje depoa masnoće i posebno kod muškaraca pogoršava krvnu sliku. Ostrogen kod žena djeluje na izjednačenje.

10. Šećer smanjuje količinu kalcija u organizmu
Preko 90 godina je ta izjava prava zabluda. Temelji se na činjenici da je jedno istraživanje koje se provelo u Japanu i pokazalo da se životinjama kosti nisu mogle pravilno izgraditi jer im se davala velika količina šećera bez dodatka vitamina D (zaslužan za izgradnu kostiju). Pretpostavljalo se da je za mekane kosti bio odgovoran šećer. Ova zabluda se proširila svijetom i još dan danas se u nju vjeruje. Ako organizam loše prima kalcij, onda to leži na prozvodima koji sadrže oxal kiseline a to su špinat, cikla, blitva. celer, rabarbar, kakao i čokolada.

11. Gljive se ne smiju podgrijavati
Gljive sadrže mnogo vode i u prosjeku toliko bjelančevina koliko ih se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Iz tog razloga se brzo kvare. Iz bjelančevina koje se nalaze u gljivama mogu nastati štetne tvari koje se pojavljuju prilikom raspadanja drži li ih se dulje na sobnoj temperaturi. Obrok sa gljivama je zato potrebno držati u hladnjaku ne duže od jednog dana i ako ga se dobro podgrije, ne stoji ništa na putu da ga se sa zadovoljstvom pojede.

12. Šećer smanjuje količinu vitamina
I ova izjava je zabluda! Kod biokemijske pretvorbe voćnog šećera (= glukoza/šećer u krvi) važnu ulogu igra vitamin B1. Za razliku od prijašnjih pretpostavki pri kojima se smatralo da neće biti razgrađen, došlo se do zaključka da se uvijek nanovo koristi za pretvorbu. Važno: svaka vrsta ugljikohidrata, počevši od voćnog šećera do škroba, se na taj način razgrađuje u organizmu. Dodatno, vitamin B1 služi za razgradnju bjelančevina i masti.

13. Šećer djeluje na pojačanu aktivnost
Istraživanja u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća su potvrdile tu činjenicu. Neka druga istraživanja su ih pak osporile. Većina stručnjaka pojačanu aktivnost djece opravdava posebnošću u izmjeni tvari u mozgu.

14. Slatkiše je potrebno rasporediti na više dijelova
Zubni liječnici bi bili sretni ako to ne bi bilo tako. Nakon svakog konzumiranja slatkiša su zubi izloženi djelovanju kiselina. Osim toga, nijednom dijetetu konzumiranje slatkiša ne utječe na promjenu izmjene tvari ili dobivanje dijabetesa ukoliko ih je malo više jelo. U najgorem slučaju mu od prevelike količine slatkiša može biti mučno i na taj način uči da je bolje da ih konzumira u manjim količinama.

15. Konzumiranje umjetnog sladila je štetno
Ta tvrdnja da umjetno sladilo može izazvati rak ili udebljati, također se čvrsto ustoličila. Kod miševa koji su dobivali veliku količinu umjetnog sladila a koji čovjek nikada ne može konzumirati u toj količini, utvrđeni su zloćudni tumori. WHO organizacija je zato umjetna sladila ocijenila neopasnima za čovjekov organizam. Da li konzumacija umjetnih sladila potiče na debljanje? I ta pretpostavka nije točna jer umjetna sladila nemaju kalorija i ne utječu na insulin. Vrlo je vjerojatno da se umjetna sladila miješaju sa proizvodima koji se mogu koristiti kao zamjena za pravi šećer. Ti produkti imaju jednaku količinu kalorija kao i pravi šećer. Budući da takve supstance ne pripadaju pravim šećerima, proizvodi koji sadrže takve šećere nose etiketu "bez šećera".

16. Svježe mlijeko je zdravije nego trajno
Svježe mlijeko je ukusnije i sadrži nešto malo više vitamina nego trajno, ali je ta razlika toliko mala da nije vrijedna spomena.

17. Korištenje aluminijskog posuđa djeluje štetno na zdravlje
Korištenje aluminijskog posuđa je od državnog ureda za ocjenu rizika i WHO organizacije ocijenjeno kao neopasno. Aluminij je element koji se u organizmu pojavljuje u tragovima. I znanstvenici se mogu prevariti pri tvrdnji da napr. pire od jabuka, kiselo zelje, rabarber ili paradajz mogu osloboditi aluminij iz aluminijskog posuđa. Aluminij iz organizma potpuno nestaje. Međutim, oni koji žele biti potpuno sigurni, neka koriste emajlirano ili eloksirano posuđe.

18. Suho voće i med su zdravi slatkiši
Ako šećer nije zdrav, onda to ne mogu biti niti med (sadrži 78 % šećera) a niti suho voće (sadrži 45 % šećera). Suho voće posebno pogoduje nastajanju karijesa jer se lijepi za zube. Usput: smeđi šećer nema nikakve prednosti u odnosu na bijeli šećer. Samo mu je aroma bolja.

19. Mineralna voda bez kisika razbuđuje
Duboko udisanje i izdisanje donosi bolje rezultate. Prema današnjim iskustvima, preko želuca i crijeva u krv dospijevaju vrlo male količine kisika.

20. Crni kruh je zdraviji od bijelog
Ako je za bojanje kruha korišten malč, u stvarnosti smo zapravo kupili kruh od bijelog brašna. Takav kruh sadrži manje vitamina, minerala i balastnih tvari. U pekarni zbog toga morate isključivo tražiti kruh od žitarica.

21. Sekundarne biljne materije štite od raka, srčanog udara i starenja
Prerano ste se poveselili! Flavonoidi i phitamini pozitivno djeluju na visoki tlak, vrijednosti kolesterina i stanice isključivo u posudama za pokuse i kod životinjskih pokusa. Dakle, ne može se govoriti o lošim efektima a u kojoj količini su dobri također nije poznato.

22. Voda i koštuničavo voće
Voda na krastavacu i ogrozdu će dovesti do bolova u trbuhu... Voće kojem se dodaje voda ne bubri pa tako niti u želucu. Konzumiranje neopranog voća na kojem se nalaze kvašćeve gljivice i mikroorganizmi koji potiču na varenje je ono što dovodi do problema u procesu varenja. U pravilu, želučana kiselina čini te klice neštetinima. Ako u želudac dođe velika količina vode, želučana kiselina će biti toliko razblažena da više ne može obavljati tu funkciju. Da bi se spriječilo unošenje klica sa voća potrebno ga je uvijek prati. Oni koji su direktno sa drveta ili grma ubrali voće morali bi pričekati barem pola sata prije nego što će posegnuti za čašom vode.

23. Špinat sadrži mnogo željeza
Mnoga djeca nose traume iz djetinjstva kad vide tanjur pun špinata. I to usprkos činjenici da se već 80 godina zna da je jedna greška u zarezu kod navođenja količine sadržaja željeza, špinatu dala dobar glas kao nosiocu velike količine željeza. U usporedbi sa drugim vrstama povrća je špinat dobra namirnica. Jedino je šteta da oxal kiseline koje špinat sadrži oslabljuju primitak željeza u organizam.

24. Svinjsko meso je čista masnoća
Ta izjava je prošlost. Sa novo uzgojenim vrstama ***** i drugačijim načinom tranširanja se postiglo da su komadi mesa koji sadrže masnoću u prodaji sve rjeđi a komadi od mišićne mase sve češći. Jedan svinjski file je još prije 20 godina sadržavao 12 % masnoće, u današnje vrijem samo 2,4 %. Kod goveđeg filea je ta vrijednost pala na 4,2 %.

25. Miješano suho voće, grožđice, bademi, lješnjaci itd., su hrana za mozak
Od toga nećemo postati pametnijima. Prije ćemo biti umorni i povećati tjelesnu težinu ako ih jedemo u velikoj količini. Vrećica od 100 grama sadrži 500 do 700 kalorija. Lješnjaci, bademi i tome slično su hrana za živce ali se mozak isključivo hrani od voćnog šećera koji dobiva iz krvi. Pri dugom učenju se tako nešto ipak može konzumirati jer kombinacija šećera (količina u grožđicama: 60 do 70 %) i masnoće (bademi, lješnjaci: 40 do 70 %) utječu na održavanje stabilnosti šećera u krvi.

[glagen]

naše je društvo potrošačko i zato nas varaju na svakom koraku, a sve ne bismo li kupili njihove "čarobne" proizvode. toga ima mnogo više nego što smo svjesni... a nitko od nas nije imun na šarene reklame. one se ponekad i ne moraju doimati poput reklama, ponekad su to vijesti u sasvim ozbiljnim tiskovinama.

imperativ zdravlja i mladosti nas sve sputava. svi od nečeg moramo umrijeti (hoćemo li biti stari 20 ili 100, to ponajmanje ovisi o nama). bitno je da tih dvadeset ili sto proživimo pretežno uživajući, a sve su drugo gluposti...