Kako spriječiti i liječiti križobolju

Često je doživljavamo kao neizbježnu tegobu, gotovo da i nem odrasle osobe koja je nije osjetila, no križobolju treba shvatiti ozbiljno i spriječiti da postane kronična.
Čvrstića i gustoća više od 200 kostiju, koliko ih ima u našem tjelu, kao i pokretljivost zglobova, osnovni su uvjet nesmetanog kretanjai zaštite organa. Stoga je važno na vrijeme početi i, i tijekomc cijelog života brinuto i zdravlju kostiju i zglobova.
Kosti se sastoje od čvrstog vezivnog tkiva i minerala. Tijekom života koštano tkivo se razgrađuje i nadomješta novim, a staranjem se proces obnavljanja postaje sporiji od procesa razgradnje. Osim toga, nedostatak tjelovježbe, nepravilna prehrana te genetički i hormonski čimbenici mogu rezultirati smanjenjem gustoće kostiju, ili osteoporozom. Zglobovi povezuju kosti i omogućavaju kretanje; ukočenost zglobova i napetost mišića za posljedicu imaju akutnu bol i tegobe, ako se zanemare, poprimaju kroničnu oblik.

Na bol se ne valja navikavati

Koliko vas je puta nešto naglo „zaštekalo“ u donjem dijelu leđa nakon čega ste danima bili ukočeni? Možda ste se već i privikli na stalno prisutnu, podmuklu bol pa je više i ne primjećujete, osim kad vas spriječi u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Većina ljudi križobolju dobro poznaje: ona je danas jedan od najčešćih uzroka izostanka s posla te drugi najčešći razlog odlaska liječnku. Od križobolje pati čak 80% odrasle populacije pa je zbog takve raširenosti postala veliki socijalni i ekonomski problem današnjice

Više od 140 uzroka

Cijeli je niz čimbenika koji se povezuju s križoboljom, stoga ne čudi velika raznolikost uzroka i simptoma kojima se očituju tegobe – poznato je više od 140 uzroka križobolje! Razlog tome j što izvorište ne mora biti isključivo u krelježnici, može biti i u okolnim strukturama ili zdjeličnim organima, a bol se može projecirati u područje križa. Neke upalne bolesti, tumori, ozljede ili prijelomi također mogu rezultirati križoboljom. Stoga je važan temeljit razgovor s liječnikom i temeljit liječnički pregled. Opsežna obrada nije uvijek nužna, ali kad tegobe traju duže vrijeme a terapija ne donosi poboljšanje, u slučajuu povišene tjelesne temperature, ubrzane sedimentacije eritrocita (preko 100), ozbiljnih znakova oštećenja živaca i naglog gubitka tjelesne težine, ili i slučaju prijašnjih zloćidnih bolesti i slično, to upućuje na specifičan uzrok križobolje pa mu tako treba i pristupiti. Na sreću, tek je u malom broju slučajeva ozbiljna patologija razlog bolova i zakočenosti u križima.

Najčešća je mehanička križobolja (kad je uzrok u mišiću, ligamentu ili zglobu, to jest kralješku) na koju otpada 90 posto svih križobolja, radikularna (kad je uzrok oštećenje živca) čini 7-10 posto, upalna križobolja 1-5 posto, reflektirana ili prenesena križobolja 1-2 posto (uzork su najčešće promjene u zdjeličnim organima), dok su ostali uzroci zastupljeni u manje od 1 posto slučajeva.

Kroničan oblik je ozbiljan problem

Epidemiološke studije pokazuju da će četiri od pet odraslih osob (80 posto) tijekom života imati iskustvo križobolje. Muškarce i žene pogađa podjednako, no u žena se tegobe obično češće javljaju nakon 60. godine života. Tijekom godine dana gotovo polovica odrasle populacije suočit će se s križoboljom, no ta se tegoba ne javlja samo u odrasloj dobi već i u djece od 10 godina naviše. Učestalog raste usporedno sa starosnom dobi. U djece iznosi 1-6 posto, u adolescenciji 18-50 posto, a najčešća je u dobi od 35. do 55. godine, nakon čega se smanjuje.

Križobolje prema trajanju dijelimo na akutne, kad tegobe traju kraće od 6 tjedna, subakutne u trajanju 6-12 tjedana i kronične s tegobama čije je trajanje duže od 12 tjedana. Svaka križobolja ne mora imati loš ishod, i mišljenje da svaka vodi invalidnosti nije točna. Primjerice, akutna nespecifična križobolja u većine oboljelih obično prolaz kroz 6 tjedana, a u 2-7 posto razvije se kronična križobolja.

Poznato je da postoje neki čimbenici koji pogoduju nastanku i razvoju kronične križobolje, popust prethodne križobolje, prekomjerne tjlesne težine, pušenja, teškog fizičkog rada s učestalim podizanjem tereta, guranja ili povlačenja teških tereta ili savijanjem trupa. Postoje i neki rizični čimbenici čije izvorište nije sama kralježnica, poput stresa, depresije, nezadovoljstva radnim mjestom, zaštite na radu i slično. Koliko ta bolest može biti ozboljna kad dugo potraje najbolje govori podatak da čak jedna od 5 osoba s kroničnom križoboljom u razvijenim zemljama gubi posao i razvije depresiju, što značajno utječe i na kvalitetu života.

Križobolje su česta pojava i u trudnoći, javljju se u čak 50-90 posto trudnica, najčešće početkom trudnoće i u trećem tromjesječju. Osim toga, križoboljauzročno može biti povezana s vrstom posla i uvjetima rada. Kod akutne križobolje oporavak se očekuje brzo, već unutar jednog tjedna, no u slučajevimagdje postoje znakovi oštećenja živca oporavak može trajati oko 6 mjeseci. Dugotrajni izostanak s posla (više od 12 mjeseci) znatno smanjuje broj onih koji se vraćaju na bilo koju vrstu posla. Nažalost, nakon oporavka u 75 posto slučajeva bolest se ponavlja unutar godine dana.

Utjecaj stresa i depresije

Ishod akutne i subakutne križobolje i nastanak kroničnog oblika ovisi o nizu čimbenika, pa je stoga terapijski prioritet sprječavanje prelaska bolestu iz akutnog u kronični oblik.

Rizični prognostički čimbenici dijele se na:

• individualne (dob, spol, pušanje, opće zdravstveno stanje, povećana tjelesna težina, niska obrazovanost, intenzitet boli, predhodne operacije;
• psihosocijalne (stres, ponašanje boli, depresija, trajanje boli, stres, percepcija oporavka, nesanica, temperament, inaktivnost);
• čimbenike povezane s vrstom posla i radnim mjestom (fizička i psihička zahtjevnost, zadovoljstvo radnim mjestom, socijalna podrška, zaštita na radu, razumjevanje poslodavca, strah od opterećenja)

Kod kronične križobolje povratak u normalu je usporen i nepotpun unatoč svim terapijskim mogućnostima, no nedvojben je, dapače vrlo značajan utjecaj stresa, depresije i depresinog ponašanja na ishod i prelazak akutne faze križobolje u kronični oblik. Klinički je dokazana povezanost pojave kronične križobolje i cijelog niza čimbenika koji nisu direktno povezani s oštećenjima u području kralježnice, recimo zadovoljstva i razumijevanje na radnom mjestu, težine radnog mjesta, dužine trajanja simptima i izostanka s polsaspram poduzeith mjera oporavka, psihosocijlanog stresa, depresivnog ponašanja, jačine boli, i oštećenja fukcije, očekivanja bolesnika i prijašnje epizode bolesti. Sve navedene okolnosti dokazano pogoduju razvoju kroniciteta, ometaju oporavak i smanjuju mogućnost povoljnog ishoda.

Mirovanje ne liječi

Dok je prognoza akutne, nespecifične križobolje dobra te 85 posto oboljelih kratkotrajno izostaje s posla (do 7 dana), dugotrajna bol u križima značajno utječe na kvalitetu života. Strah od boli i pokreta razlog je povlčenja u izolaciju, a nedostatak aktivnosti pogoduje razvoju nekih drugih bolesti koje dodatno ometaju oporavak. Još jedan razlog odgođenog oporavka su i gubitak primanja te nesigurnost i strah za egzistenciju. Tek u vrlo malog broja oboljelih, koji imaju indikacije, potrebno je i neurokirurško operativno liječenje, odnosno operacija kralježnice.

Liječenje križobolje je zahtjevno i multidimenzionalno, a obuhvaća primjenu lijekova (za bol i opuštanje mišića, protuupalni lijekovi i antidepresivi), fizikalne terapije i rehabilitacija, psihološku pomoć, primjenu ortopedskih pomagala te, ako je potrebno, i operativno liječenje. Važno je istaknuti da je tjelesna aktivnost nužna, da dugotrajno mirovanje nije metoda liječenja nespecifične, mehaničke križobolje te da he najvažnije što prije se vratiti uobičajnim aktivnostima. Upravo je stoga jedan od najvažnijih koraka rano prepoznavanje rizičnih čimbenika za kronicitet te poduzimanje mjera liječenja i specifične intervencije: kliničke, funkcionalne, radne s promjenama vezanim za rad. Rehabilitacija mora biti bio-psiho-socijalna, a njen je osnovni cilje obnavljanje funkcija i otklanjanje boli, čime se pogoduje boljem ishodu križobolje.

—
Članak je objavljen uz odobrenje autora članka prim. mr. sc. Zoja Gnjidić dr. med. i uredništva mjesečnika Vita (www.vita.hr) u kojem je članak objavljen

Prim. mr. sc. Zoja Gnjidić dr. med.
Spec. fizijatar, reumatolog
Ravnateljica Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Dr. D. Čop, Zagreb, Mihanovićeva 3